Dana 10. ožujka, američki državni tajnik Marco Rubio objavio je završetak revizije programa Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Ukinuto je čak 83% pomoći, što će značajno utjecati na mnoge afričke zemlje.
Podsaharska Afrika: prva na udaru povlačenja SAD-a
Podsaharska Afrika je drugi najveći korisnik USAID-a u svijetu (iza Ukrajine), primivši 40% proračuna ove agencije u 2023. godini.
Prošle godine, pet afričkih država koje su najviše koristile razvojnu pomoć USAID-a bile su Somalija, Srednjoafrička Republika, Liberija, Malavi i Mozambik. Američka sredstva u podsaharskoj Africi bila su usmjerena na ključne sektore, s tri glavna prioriteta: humanitarnu pomoć (47%), zdravstvo (38%) i ekonomski razvoj (8%).
Podaci za grafikon u .xls datoteci
Naglo ukidanje USAID programa u Africi imat će dalekosežne posljedice na cijeli kontinent. Na području zdravstva, USAID-ovi programi igrali su ključnu ulogu u borbi protiv regionalnih pandemija, od HIV-a u južnoj Africi do virusa ebole u Ugandi. Njihov prestanak mogao bi dovesti do ponovne ekspanzije ovih smrtonosnih bolesti.
Nakon rekordne izborne godine 2024., gašenje USAID-a oslabilo bi demokratske procese u Africi. Ostavši bez američke potpore, politički vakuum mogao bi pogodovati nasilnim organizacijama, povećavajući rizik od vojnih udara.
U području sigurnosti, povlačenje USAID-a moglo bi značiti povratak oružanih sukoba koji pogađaju civilno stanovništvo. Jihadistička prijetnja u Somaliji i rastući problem trgovine drogom dosad su bili ublaženi američkom intervencijom.
‘America First’: poluga komercijalnog i političkog utjecaja
Donald Trump opravdava demontiranje USAID-a svojom politikom ‘America First’, koja ima za cilj davanje prioriteta izravnim nacionalnim interesima nauštrb strateških međunarodnih partnerstava. Doktrina ‘America First’ primjenjuje se ne samo kroz ukidanje USAID-a, već i kroz potencijalno ponovno pregovaranje strateških sporazuma s afričkim državama. Pregled takvih sporazuma omogućio bi američkoj administraciji stjecanje komercijalnih prednosti, osobito u rudarskoj industriji. Najava recipročnih carina također bi mogla poslužiti kao prilika za jačanje američkih interesa. Šest država subsaharske Afrike (Južnoafrička Republika, Nigerija, Gana, Niger, Liberija i Togo) značajno izvozi u Sjedinjene Države i moglo bi biti posebno osjetljivo na uvođenje recipročnih carina. No, ovaj transakcijski pristup nosi rizik ugrožavanja američke strateške pozicije pred konkurentima poput Kine.
Prema rekonfiguraciji regionalnih odnosa u korist Kine
Primjer Južnoafričke Republike ilustrira ovaj novi pristup SAD-a prema Africi. Upadljivo nepojavljivanje državnog tajnika Marca Rubija na ministarskom sastanku G20 u Johannesburgu (19.-20. veljače) predstavljalo je snažan diplomatski signal u kontekstu rastućih trgovinskih i političkih napetosti. Slabljenje američkog utjecaja otvara prostor Kini: Peking, koji se dosad uglavnom fokusirao na eksploataciju afričkih mineralnih resursa, sada se može pozicionirati kao alternativa za ekonomski razvoj. Najava kineskog ulaganja od golemih 50 milijardi dolara, na marginama kinesko-afričkog summita u rujnu 2024., već je pokazala ovu promjenu paradigme. Kineska ofenziva mogla bi stoga prisiliti Trumpovu administraciju na preispitivanje svog stava, uz rizik da Sjedinjene Države dugoročno izgube svoj utjecaj na afričkom kontinentu.
