Opće izbore u svibnju 2023. godine obilježile su promjene u ekonomskoj politici Turske s provedbom ortodoksnih mjera kako bi se okončalo razdoblje koje karakteriziraju negativne realne kamatne stope i oštra deprecijacija lire. Lokalni izbori u ožujku 2024. označili su daljnji korak u ovoj strategiji uz pooštravanje financijskih uvjeta za stabilizaciju gospodarstva, smanjenje nenadmašne inflacije i jačanje makroekonomskih temelja zemlje.
Mogu li turski izvoznici imati koristi od snažne deprecijacije lire?
Sredinom 2021. godine Turska je pokrenula Turski ekonomski program (TEP) s ciljem poticanja proizvodnje, investicija, zapošljavanja i izvoza. Kako bi postigla te ciljeve, središnja banka smanjila je svoju ključnu stopu s 19% na 8.5% između rujna 2021. i svibnja 2023. Kao rezultat toga, turska je lira deprecirala gotovo 60% u odnosu na dolar tijekom tog razdoblja, a inflacija je skočila s 19.3% u kolovozu 2021. na 85.5% u listopadu 2022. godine.
Unatoč početnim ciljevima TEP-a, deprecijacija lire nije imala željeni učinak na tekući račun. Između 2021. i 2023. turski izvoz porastao je za 13.4% u nominalnom iznosu, u usporedbi s 33% rasta uvoza, što je rezultiralo povećanjem trgovinskog deficita na 106 milijardi $ (9.5% BDP-a) u 2023. godini, što je 60 milijardi dolara više nego 2021. godine (46 milijardi $, 6% BDP-a).
Utjecaj negativnih realnih kamatnih stopa na poduzeća
Razdoblje negativnih stvarnih kamatnih stopa omogućilo je turskim poduzećima da iskoristejeftinije kredite, potičući njihovu aktivnost unatoč visokoj inflaciji. Poduzeća s visoko kapitaliziranim proizvodnim procesima i moći određivanja cijena posebno su profitirale zahvaljujući povećanim maržama i prijenosu troškova na potrošače.
Unatoč porastu proizvodnje i troškova rada (+270% jediničnih troškova rada između 2021. i 2023. godine), okruženje s niskim kamatnim stopama omogućilo je poduzećima da zadrže svoju profitabilnost.
Posljedice uvođenja ortodoksnije ekonomske politike
Uvođenje ortodoksnijih ekonomskih politika od lipnja 2023. godine pratilo je povećanje ključne kamatne stope Turske središnje banke s 8.5% na 50% te rast kamatnih stopa na komercijalne kredite od 70%. Cij ovih mjera je smanjiti rast domaće potražnje, regulirati inflaciju i stabilizirati liru.
Ovaj bi zaokret trebao pomoći u ponovnom uspostavljanju ravnoteže gospodarstva u srednjem roku. Prognoze za 2024. godinu predviđaju realni rast BDP-a od 3%, praćen postupnim smanjenjem inflacije na 43% do kraja godine. Trenutni deficit, koji je pao za 14 milijardi $ između prvih tromjesječja 2023. i 2024. godine, trebao bi se nastaviti smanjivati, pružajući dodatnu stabilnost gospodarstvu.
Ako se turska poduzeća uspiju prilagoditi ovim promjenama (novi financijski uvjeti, oporavak vanjske potražnje, inicijative regionalne suradnje kao što je projekt "Srednji koridor", koji ima za cilj povezati Europu i Aziju preko Kavkaza i Kaspijskog mora), mogu se nadati obećavajućim izgledima za održiv i stabilan dugoročni ekonomski rast.
