Cijene prirodnog plina u Europi naglo rastu jer zalihe opadaju brže od očekivanog, potaknute hladnijim vremenom, smanjenom proizvodnjom obnovljive energije i prestankom ruskog plinovodnog tranzita kroz Ukrajinu. Trenutno su europske zalihe ispod sezonskog prosjeka prije rata, što povećava pritisak na osiguravanje novih isporuka prije zime 2025.-2026.
- U početku siječnja 2025. cijena nizozemskog TTF-a, glavnog europskog plinskog ugovora, premašila je 50 EUR/MWh, što je povećanje od 50% na godišnjoj razini i najviša razina od listopada 2023. godine.
- Tijekom jeseni i zime 2024./2025., europske su se zalihe prirodnog plina naglo smanjile i pale su ispod 10-godišnjeg sezonskog prosjeka prije rata.
- Iako trenutno nema neposredne opasnosti od nestašice energije u Europi, zalihe će vjerojatno završiti godinu na nižim razinama nego prethodne dvije zime, što će zahtijevati značajne kupnje prije zime 2025.-2026.
Cijene plina u Europi vratile su se na razine koje nisu viđene više od godinu dana. Pad europskih zaliha veći od očekivanog, prekid opskrbe ruskim plinom preko Ukrajine i potreba za punjenjem za 2025. pridonose pritisku prema gore.
Simon Lacoume, Coface sektorski analitičar.
Pad europskih zaliha plina na početku zime
Prestankom tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu1 sod 1. siječnja dodatno je povećao cijene plina u Europi, koje su dosegle najvišu razinu u posljednjih 15 mjeseci. Od početka rata u veljači 2022., Europa je znatno smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu – s 45% ukupnog uvoza u 2021. na oko 18% u 2023.2. Kako bi nadoknadila smanjeni uvoz plina plinovodima, Europa je poduzela niz mjera: ušteda energije, povećano skladištenje plina tijekom ljeta, ubrzana implementacija obnovljivih izvora energije i povećan uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Međutim, niže temperature od očekivanih posljednjih tjedana povećale su potrošnju plina za grijanje diljem Europe. Primjerice, Frankfurt je zabilježio 878 stupnjeva grijanja (HDD), znatno iznad 735 HDD iz prethodne zime. Europa se također suočila s "dunkelflaute" – njemačkim izrazom za vremenske uvjete obilježene niskim temperaturama, manjkom sunčeve svjetlosti i slabim vjetrom. To je negativno utjecalo na proizvodnju vjetroelektrana i solarnih elektrana u sjeverozapadnoj Europi, prisiljavajući zemlje da posegnu za zalihama plina kako bi nadoknadile manjak električne energije iz obnovljivih izvora.
Kombinacija svih ovih čimbenika dovela je do bržeg iscrpljivanja zaliha, koje su sada 17% niže nego prije godinu dana i blago ispod sezonskog prosjeka prije rata. Iako nema neposredne opasnosti od nestašica, plinska skladišta će vjerojatno kraj godine dočekati na nižim razinama nego prethodne dvije zime, kada su se punila između 55% i 60% kapaciteta.
Prognoze: visoke cijene plina i u 2025./2026.
Ugovori nizozemskog TTF-a ukazuju da će europske cijene plina ostati oko 50% više nego u 2024. godini i dvostruko više od razine prije rata u Ukrajini3. Trgovci koji su očekivali sezonski pad cijena i odgađali kupnju sada su prisiljeni kupovati po visokim cijenama, što dodatno povećava pritisak na tržište.
Glavni faktori koji će oblikovati tržište 2025. godini:
- Potražnja u Aziji – Ako potražnja u Kini i ostatku Azije poraste, Europa će se morati natjecati za LNG po višim cijenama.
- Američki LNG izvoz – SAD je najveći dobitnik smanjenog uvoza ruskog plina u Europu, povećavši svoj udio s 6% na 19% između 2019. i 2023. godine.
- Nova LNG postrojenja u Sjevernoj Americi – Očekuje se da će nova kapaciteta u idućim godinama preusmjeriti europsku opskrbu, dok EU u međuvremenu nastavlja s planom potpunog prestanka uvoza ruskog plina do 2027.
Budući da se puni kapacitet proizvodnje u Sjevernoj Americi neće postići do kraja 2025., tržišta plina u Europi, Aziji i SAD-u ostat će napeta, održavajući visoke cijene.
1 https://www.reuters.com/business/energy/russia-halts-gas-exports-europe-via-ukraine-2025-01-01
2 https://www.consilium.europa.eu/en/infographics/eu-gas-supply/
3 Usporedba s prosječnom cijenom 2015-2019
4 2019-2023
