U svijetu trajnih sukoba i neuspješnog globalnog upravljanja, međunarodne napetosti sve su intenzivnije. S obzirom na novi izbor Donalda Trumpa, troje stručnjaka na našem posljednjem Country Risk simpoziju analiziralo je transformaciju međunarodnih odnosa, geopolitičku rekonfiguraciju i njihov utjecaj na poslovne strategije.
Čini se kao još jedan déjà vu trenutak. Druga inauguracija Donalda Trumpa 20. siječnja vratila je promatrače osam godina unatrag, no svijet se u međuvremenu drastično promijenio. “Između Trumpa 1 i Trumpa 2 dogodila su se dva velika sukoba: opsežna invazija Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. i militarizirani terorizam Hamasa u listopadu 2023., na što je izraelski odgovor doveo do preustroja Bliskog istoka. Uz to, ubrzano se pogoršava stanje okoliša, dok se istovremeno širi tehnologija”, objašnjava Thomas Gomart, direktor IFRI-ja, Francuskog instituta za međunarodne odnose. Dok su svi ti događaji već počeli mijenjati geopolitičku dinamiku, vjerojatno je da će nova Trumpova administracija, postavljajući transakcijski pristup kao pokretačku silu svoje politike “učinimo Ameriku ponovno velikom”, dodatno narušiti postojeći poredak. “Nakon nekoliko desetljeća svijeta kojim dominira SAD i u kojem je geopolitička suradnja bila ključni element, sada ulazimo u novu eru globalizacije – multipolarnu i volatilnu”, dodaje Famke Krumbmüller, EMEIA voditeljica u EY Geostrateškoj poslovnoj grupi.
Amerika - sama protiv ostatka svijeta?
Iako stručnjaci ne isključuju mogućnost da bi Trumpova strategija mogla imati pozitivan učinak na rješavanje dva aktualna sukoba, prijetnje SAD-a uvođenjem carina i prevladavajuća težnja da se države prisili na dogovore povoljne za Ameriku vjerojatno će oslabiti postojeće saveze. “Zanimljivo je primijetiti da sve više zemalja globalnog juga – Brazil, Indija i Turska, među ostalima – pruža otpor, pokrećući istrage ili podnoseći žalbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”, ističe Andrew Bishop, viši partner i direktor istraživanja politike u Signum Global Advisors. Prema njegovom mišljenju, najveća svjetska ekonomska sila igra riskantnu igru “tjerajući zemlje da se odluče jesu li s Amerikom ili protiv nje”. Dodaje i da “povlačenjem i udaljavanjem od ostatka svijeta, SAD otvara prostor drugim silama, posebice Kini”. U takvim okolnostima, nova hladnoratovska podjela postaje sve izgledniji scenarij. “Svijet bi mogao biti podijeljen u blokove: jedan pod dominacijom SAD-a, drugi pod Kinom, a treći pod vodstvom neke druge sile”, kaže Famke Krumbmüller. Ostatak svijeta tada bi se morao pozicionirati unutar jednog od tih blokova. Ako bi se formirao treći blok, Indija bi bila glavni kandidat za njegovo vodstvo, s obzirom na svoj snažan gospodarski rast i demografsku prednost u odnosu na sve stariju Kinu, ističe Thomas Gomart.
Prilike za Kinu
U kratkom roku, rivalstvo između SAD-a i Kine i dalje će biti glavni pokretač geopolitičkih promjena, posebice u sektoru generativne umjetne inteligencije. Stručnjaci predviđaju daljnju eskalaciju trgovinskog rata između dviju sila, što bi moglo dovesti do još oštrijih carinskih mjera. Nedavno je SAD najavio dodatno povećanje carina od 10%, na što je Kina odgovorila podizanjem carina na 15% za određene proizvode. Kina, suočena s prekapacitiranošću u nekim industrijama, hitno mora pronaći nova tržišta. “Čak i ako to ne priznaje, Kina sada mora hitno izvoziti”, objašnjava Gomart. Ako joj se zatvori pristup sjevernoameričkom tržištu, morat će tražiti alternativne partnere i ojačati postojeće ekonomske veze.
Strateško razumijevanje Kine i dalje otežava ograničen pristup informacijama zbog jednopartijskog sustava. No, jasno je da su njezini prioriteti ulaganja u nuklearnu energiju i pomorsku vojnu moć ključni za kontrolu trgovinskih ruta.
Oslabljena Europa
Europska unija u ovoj situaciji ima značajno oslabljenu poziciju iz četiri razloga. Prvo, jer je njezin glavni pokretač, francusko-njemački dvojac, oslabio i ekonomski i politički. Drugo, prema riječima Famke Krumbmüller, tradicionalni europski model “projekcije moći kroz standarde i regulative – tzv. soft power” više ne funkcionira. Treće, politika EU često je nedovoljno koordinirana. Primjer su suprotstavljene energetske strategije Francuske i Njemačke – dok Francuska ponovno ulaže u nuklearnu energiju, Njemačka se oslanjala na ruski plin i sada očekuje mnogo od poslijeratne Ukrajine. Četvrto, desetljeća nedovoljnih ulaganja u obranu dodatno slabe jedinstvo članica, dok ekstremne i euroskeptične stranke jačaju u sve više zemalja.
Ipak, EU bi mogla brzo odgovoriti na Trumpove carinske prijetnje. “Budući da je trgovinska politika isključiva nadležnost Europske unije, možemo očekivati zajednički stav u slučaju ovakvog scenarija”, smatra Thomas Gomart. Ipak, jasno je da bi takav sukob mogao narušiti transatlantske odnose, potencijalno ponavljajući situaciju iz 2003. godine, kada je rat u Iraku podijelio Europu i SAD. Do te mjere da bi mogao biti narušen geopolitički balans? “Idealno bi bilo da imamo snažnu Europu koja ne mora ovisiti o partneru, ali to trenutno nije slučaj”, kaže Andrews Bishop. “Prema Planu B, EU bi se morala osloniti na jednog od dva ključna igrača – SAD ili Kinu – no ne vjerujem da bi Europa nužno izabrala Kinu ako bi se SAD pretvorio u protivnika. Stoga bismo mogli završiti u katastrofalnom Planu C, gdje bi se Europa našla između te dvije sile, u poziciji slabosti.”
Može li Europa pronaći novog strateškog partnera? Gomart podsjeća na izvještaj američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća iz 2021., koji spominje mogući ekološki savez između EU i Kine. “To je nešto što trebamo imati na umu”, zaključuje. Kina je već uložila ogromna sredstva u energetsku tranziciju, što se suprotstavlja Trumpovoj ekonomskoj agendi.
Poduzeća: vrijeme je za nove strategije
U ovom nestabilnom okruženju, poduzećima je sve teže definirati optimalne poslovne strategije. “Iako su neke tvrtke počele uzimati u obzir geopolitičke promjene, moram reći da su prekasno reagirale i prespore su”, upozorava Famke Krumbmüller. Poziva na proaktivniji pristup, jer će u novoj eri globalizacije fleksibilnost i prilagodljivost biti ključne za poslovni uspjeh.
Saznajte više o globalnoj trgovini, preuzmite naše istraživanje.
Pogledajte snimku panel rasprave na 29. Country Risk 2025 simpoziju -> https://youtu.be/Y28xlFQNP9I?si=I3TlEosml42Gejqx
