Dana 2. travnja, na tzv. Dan oslobođenja, predsjednik Donald Trump najavio je drastično povećanje carina za sve trgovinske partnere: najmanje 10% za sve zemlje, a za neke i znatno više. Hoće li ove mjere ostati na snazi, ostaje otvoreno pitanje, ali već sada predstavljaju neviđeni šok za globalni trgovinski sustav nakon Drugog svjetskog rata.
Povijesni zaokret prema protekcionizmu
Uvođenje tzv. 'recipročnih' carina od najmanje 10%, koje će stupiti na snagu ove subote, 5. travnja, označava dramatičnu eskalaciju američke trgovinske politike, čak nadmašujući najgore scenarije i predizborna obećanja. Mnogi drugi trgovinski partneri, poput Kine (34%), Europske unije (20%) i Japana (24%), suočit će se s još višim carinama od 9. travnja.
Meksiko i Kanada su među rijetkim zemljama koje će izbjeći ove 'recipročne' carine, zadržavajući bescarinski pristup američkom tržištu za robu koja je u skladu s USMCA sporazumom1. Energija i minerali koji nisu dostupni na domaćem tržištu, kao i sektori koji su već podložni specifičnim carinama (čelik, aluminij, automobili) ili će to biti u narednim tjednima, također će biti izuzeti.
Prekid u svjetskoj trgovini
Prema procjenama naših ekonomista, ovo povećanje bi dovelo prosječnu efektivnu stopu carina na 26,2% (u usporedbi s 2,3% u 2024.), što je najviša razina u više od stoljeća. Također je najnnepovoljnija promjena od Smoot-Hawley zakona iz 1930. godine2.
Ove najave predstavljaju prekid s multilateralnim trgovinskim standardima (uključujući pravila WTO-a) i prijete pokretanjem eskalacijske spirale protekcionističkih mjera. Također slabe opskrbne lance i povećavaju neizvjesnost za poduzeća u vrijeme kada je rizik od geoekonomske fragmentacije već visok.
Različiti utjecaji po regijama
Azijske ekonomije (Vijetnam, Kambodža, Tajvan, Malezija i Tajland) - sve visoko ovisne o američkoj trgovini - bit će najviše pogođene i njihovi će se izvozi teško oporezivati. Neke afričke (Lesoto, Madagaskar) i srednjoameričke (Nikaragva, Honduras) ekonomije također će biti značajno pogođene, iako su nešto manje ovisne.
Među glavnim gospodarstvima, očekuje se da će Južna Koreja, Japan, Kina i Indija biti teško pogođene. Sve države članice EU suočit će se s carinama od 20%, a Njemačka i Italija posebno su izložene.
Izgledi za eskalaciju trgovine
Bit će teško pronaći povoljan ishod u kratkom roku. Dok su EU i Kina, među ostalima, već izrazile spremnost na osvetu oporezivanjem proizvoda uvezenih iz Sjedinjenih Država, čini se da je eskalacija trgovinskih napetosti vjerojatna, čak neizbježna. Kao odgovor, EU bi čak mogla prvi put upotrijebiti svoj novi 'Instrument protiv prisile' od njegovog usvajanja krajem 2023.
U srednjoročnom razdoblju, rekonfiguracija trgovinskih tokova utjecati će na sve ekonomije: na primjer, azijski izvoznici bit će prisiljeni tražiti nove mogućnosti, možda intenziviranje konkurencije na drugim tržištima, posebno Europi.
Oslabljena američka ekonomija
Ove carine pogodit će američku ekonomiju koja je već pokazivala znakove slabljenja, s potrošnjom kućanstava na niskoj razini početkom 2025. (samo 0,1% u veljači, nakon pada u siječnju). Povećanje troškova koje proizlazi iz povećanja uvoznih stopa također bi moglo značajno usporiti investicijske odluke tvrtki i odluke o kupnji potrošača.
Utjecaj na inflaciju, koja je projicirana na prosjek od 2,8% u 2025. prije ovotjednih najava, bit će pomno praćen. Neke procjene napravljene tijekom prošlogodišnje kampanje ukazivale su da bi takvo povećanje tarifa moglo dodati do 2 postotna boda inflaciji ove godine.
Povećani rizik od inflacije u razdoblju moguće recesije zakomplicirat će zadatak Federalnih rezervi, koje će morati još opreznije provoditi planirana smanjenja kamatnih stopa.
Ciljevi s neizvjesnim rezultatima
Iako su ciljevi Trumpove administracije - uravnoteženje trgovine, relokacija proizvodnje, generiranje poreznih prihoda i stvaranje pregovaračke poluge - politički privlačni, nije sigurno da tarife mogu učinkovito pomoći u postizanju tih ciljeva. Trgovinski deficiti ovise uglavnom o makroekonomskim čimbenicima, a ne o porezima na uvoz. Štoviše, carine ne uklanjaju druge strukturne prepreke, poput troškova rada i vještina, koje su potrebne za relokaciju.
U 2024. carine su generirale oko 88 milijardi dolara, što je samo 1,5% ukupnih federalnih prihoda.
Na kraju, teško pogađanje svih zemalja istovremeno riskira poticanje trgovinskih partnera na koordinaciju njihovih odgovora, kao što su to nedavno učinili Japan, Južna Koreja i Kina, što bi moglo oslabiti pregovaračku poziciju SAD-a.
Podaci za grafikon u xls formatu
1 USMCA = Sjedinjene Države - Meksiko - Kanada
2 Zakon je donio 17. lipnja 1930. predsjednik Herbert Hoover kako bi nametnuo prosječne poreze od gotovo 40% na oko 20 000 vrsta uvezene robe.
