Petnaest godina nakon nade u gospodarski razvoj, 'brazilski paradoks' pokazuje da se zemlja još uvijek bori s uzletom i ostvarivanjem svog potencijala kao rastuće sile. Tijekom posljednjih deset godina, rast je ostao slab, a udio proizvedene robe u izvozu se smanjio.
Veliki potencijal, ali slab rast: paradoks brazilskog gospodarstva
Brazilski paradoks je gospodarstvo s velikim potencijalom, posebno zahvaljujući obilnim prirodnim resursima (poljoprivreda, energija, minerali), ali koje dosljedno ne ispunjava očekivanja.
Evolucija BDP-a po osobi
(baza 100 u 2013., stalne cijene)
Međutim, 2001. godine izgledi su bili entuzijastični: pojava koncepta BRIC - Brazil, Rusija, Indija i Kina - nagovijestila je novi geopolitički i ekonomski balans u svijetu. No, simptomatična brojka od 1% prosječnog godišnjeg rasta između 2013. i 2024. odražava slab učinak Brazila unutar BRIC-a. Od tada, čini se da zemlja pati od svojevrsne 'brazilske bolesti': obilje prirodnih resursa i izvoz sirovina prate rana deindustrijalizacija i osrednji rezultati u ključnim sektorima poput obrazovanja. Usporedba s pet drugih zemalja sličnog BDP-a po glavi stanovnika prije deset godina potvrđuje loš učinak Brazila.
Ograničavajući porezni okvir, pad investicija i neuspjele reforme
Kako se može objasniti slab rast gospodarstva Brazila? Ovaj fenomen može se objasniti s nekoliko čimbenika. Prije svega, gospodarstvo, s previsokim kamatnim stopama na ulaganja i značajnim poreznim pritiskom na tvrtke. Zatim je tu geopolitički faktor, s obzirom na nedostatak dinamike u Južnoj Americi i mali broj trgovinskih sporazuma koje je potpisao Mercosur. Naposljetku, brazilska unutarnja politika predstavlja prepreku: fragmentacija, tj. veliki broj političkih stranaka, koči potrebne strukturne reforme, posebno u sektoru obrazovanja koji je očito loš.
Brazil's fiscal framework has also limited the government's capacity to invest. In 2023, public investment represented only 2.6% of GDP, compared with 4.2% in 2013. Over the same period, private investment also decreased, from 17% to 14% of GDP. Brazilski fiskalni okvir također je ograničio kapacitet vlade za ulaganja. U 2023. godini, javna ulaganja predstavljala su samo 2,6% BDP-a, u usporedbi s 4,2% u 2013. Tijekom istog razdoblja, privatna ulaganja također su pala, sa 17% na 14% BDP-a.
Geopolitička ranjivost
Zemlja je posebno izložena geopolitičkim napetostima, posebno nedavnim carinskim mjerama koje je uvela američka administracija. Od 12. ožujka 2025., brazilski izvoz čelika (60% od čega je namijenjeno Sjedinjenim Državama) i aluminija (15%) podliježe carinama od 25%. Ova razina kontrastira s prosječnom stopom od 2,2% koju je prethodno primjenjivala američka administracija na brazilski izvoz. Ova situacija izaziva zabrinutost s obzirom na to da su Sjedinjene Države još uvijek glavno tržište za brazilske proizvode.
Strukturne reforme i poslovne strategije: 2 poluge za rast
Unatoč strukturnim izazovima, brazilsko gospodarstvo pokazuje ohrabrujuće izglede na nekoliko strateških frontova. To je posebno slučaj s nedavnom poreznom reformom, koja je i pojednostavljena i ambiciozna, spajajući pet postojećih poreza u jedinstveni porez na potrošnju.
Nadalje, nedavno potpisivanje trgovinskog sporazuma s Europskom unijom također otvara značajne izvozne perspektive za Brazil, posebno u sektorima poput agroindustrije (uključujući proizvodnju mesa) i industrije obuće. Međutim, ratifikacija sporazuma ostaje neizvjesna.
Konačno, Brazil ima izvanredne geografske i tehnološke resurse koji bi mu mogli omogućiti da se etablira kao svjetski lider u obnovljivoj energiji, posebno u područjima bioenergije i energije vjetra, čime se nudi put ka gospodarskoj i ekološkoj transformaciji.
