U odgovoru na američke poreze, Kina uvodi protumjere, uključujući soju, prijeteći američkim proizvođačima koji se već suočavaju s padom cijena. Naš ekonomist analizira situaciju za vas.
- Soja je uključena u protumjere koje je Kina poduzela protiv Sjedinjenih Država.
- Kina je najveći uvoznik soje, čineći 75% globalnog uvoza u 2024. godini.
- Očekujemo da će prosječne cijene soje pasti na 410 USD/t u 2025. godini, što je pad od 15% na godišnjoj razini
Američki proizvođači soje vjerojatno će postati kolateralne žrtve trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, iako je većina njih smještena u srednjozapadnim državama koje su masovno glasale za D. Trumpa na posljednjim predsjedničkim izborima
kaže Simon Lacoume, Coface analitičar sektora.
Razlog za zabrinutost američkih proizvođača soje
Dana 10. ožujka 2025., Peking je najavio protutarife od 15% na niz američkih proizvoda, uključujući soju, kao odgovor na carinske barijere koje je Trumpova administracija uvela nekoliko dana ranije. Ove mjere izazivaju zabrinutost za američke proizvođače soje. Kina i Sjedinjene Države postale su visoko međusobno ovisne od ranih 2000-ih.
Nagli porast kineske stočarske proizvodnje i potrošnje mesa – do 45% po stanovniku u posljednja dva desetljeća – bio je pokretačka snaga eksplozivnog rasta uvoza soje. U istom razdoblju kineski uvoz soje porastao je s 28 milijuna tona na 109 milijuna tona.
Trgovinske napetosti: pad američkog uvoza soje u Kinu od 75% u 2018. godini
Godine 2017., Kina je bila najveći svjetski uvoznik američke soje, dok je SAD drugi najveći dobavljač Kine. Međutim, 2018. godine, kineske carine na američki uvoz, kao izravan odgovor na trgovinske napetosti1, smanjile su izvoz američke soje u Kinu za 75%, s 12 milijardi USD u 2017. na samo 3 milijarde USD sljedeće godine.
Iako su carine bile značajan udarac, izbijanje afričke svinjske kuge, koja je opustošila kineske farme svinja, također je imalo presudan utjecaj na smanjenje potražnje za sojom.
Američka soja manje konkurentna na kineskom domaćem tržištu
S obzirom na to da je Kina sada obnovila svoj uzgoj svinja, potražnja za sojom trebala bi ostati jaka u srednjoročnom razdoblju. Međutim, povećanje carina u Pekingu vjerojatno će promijeniti sastav uvoza soje u zemlji, jer će američku soju učiniti manje konkurentnom na kineskom domaćem tržištu.
Brazilski izvoznici mogli bi ostvariti znatne dobitke, budući da je uvoz kineske soje porastao za 48% od 2017., na štetu SAD-a (-31% u istom razdoblju). To bi izvršilo pritisak na pad cijena soje u SAD-u u usporedbi s 2024. – trenutno su nešto ispod 400 USD/toni, što je pad od 15% na godišnjoj razini. To će vjerojatno biti pojačano čvršćim pristupom alternativnim izvoznim tržištima. Na primjer, EU – koja čini 10%2 izvoza soje iz SAD-a 2024. – najavila je da će uzvratiti na carine predsjednika Trumpa od 25% s mjerama, uključujući carine na soju, koje bi trebale stupiti na snagu sredinom travnja.
Kao rezultat toga, američki proizvođači soje vjerojatno će osjetiti posljedice Trumpovih najnovijih carina, iako su mnogi od njih smješteni u srednjozapadnim državama koje su ga snažno podržale na predsjedničkim izborima.
1 Kao odgovor na carine od 25% na američki uvoz iz Kine koje je uveo Trump 6. srpnja 2018.
2 Njemačka (3,5%), Italija (2,5%), Sapin (1,5%), Nizozemska (1%) i Portugal (1%)
