Europska unija izglasala je zabranu prodaje novih automobila s motorom na unutarnje sagorjevanje do 2035. godine, s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Ovaj prijelaz na električne automobile narušava auto industriju Europe, koja zaostaje za Kinom. Kao odgovor, EU je uvela carine na kineska vozila. Izazov za EU je zadržati vodeću poziciju u automobilskoj proizvodnji, istovremeno ostvarujući ciljeve ugljične neutralnosti koje je sama postavila.
Električni automobili, velika promjena za auto industriju Europe
Zabrana prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem od 2035. godine predstavlja značajan korak naprijed u klimatskoj strategiji EU-a, s obzirom na to da 15% ukupne emisije stakleničkih plinova (GHG) u Europi dolazi od osobnih automobila. Uspjeh ove zabrane, međutim nije zajamčen jer ovisi i o prijelazu proizvođača automobila na 100% električne modele (Battery Electric Vehicles, BEVs) kao i o razvoju odgovarajuće infrastrukture koja će potaknuti kupnju tih vozila od strane europskih korisnika.
Automobilska industrija čini 7% BDP-a Europske unije i predstavlja jednu od posljednjih industrijskih utvrda kontinenta. Sposobnost Europe da sama proizvodi električna vozila (EV), osim svojih klimatskih ciljeva, predstavlja i veliki ekonomski izazov. Unatoč rastu, prodaja električnih vozila u Europi još uvijek nije dovoljna za postizanje cilja od 100% električnih vozila do 2035. godine. BEV vozila, jedina koja će biti dopuštena za prodaju od 2035., činila su samo 12.5% ukupne količine prodanih vozila sredinom 2024. godine, daleko iza hibridnih (HEV) i vozila s unutarnjim sagorjevanjem. Trenutni rast prodaje velikim dijelom je potpomognut uvozom kineskih električnih automobila... po cijenama koje su često mnogo niže od onih europskih proizvođača.
EU se bori s ispunjavanjem vlastitih ciljeva
Udio kineskih uvoza naglašava poteškoće s kojima se EU suočava u ostvarivanju svojih ambicija u pogledu proizvodnje električnih vozila. Nedovoljni industrijski kapaciteti, osobito u rudarskoj industriji i proizvodnji baterija, predstavljaju veliki izazov. Unatoč nedavnim rudarskim projektima, samo mali dio potrebnih količina ključnih materijala može se osigurati.
Iako je putem Europskog baterijskog saveza, osnovanog 2017. godine mobilizirano 3 milijarde eura, samo 3% potrebnih investicija u opskrbni lanac baterija je realizirano. Slična situacija je i s infrastrukturom za punjenje električnih vozila, koje još uvijek nema dovoljno. Cilj postavljanja 3.5 milijuna punionica do 2030. godine i dalje je daleko, unatoč tome što je 2024. godine postavljeno 220.000 novih punionica.
Posljednja prepreka u prihvaćanju električnih vozila je njihova cijena. Iako subvencije postoje u nekoliko zemalja EU-a, one nisu ujednačene i ne pokrivaju u potpunosti razliku u cijeni između električnih i vozila s motorima na unutarnje sagorijevanje i hibrida.
Kina je u središtu pozornosti
Ove europske poteškoće dodatno naglašava meteorski uspon Kine u sektoru. Pekinška industrijska strategija, potpomognuta značajnim subvencijama, omogućila je nacionalnim gigantima poput BYD-a i CATL-a da zauzmu dominantnu poziciju na svjetskom tržištu kroz cijeli vrijednosni lanac – od rudarstva do proizvodnje automobila. Kineska vlada je između 2009. i 2023. godine uložila više od 231 milijardu dolara u industriju električnih vozila, uz dodatne subvencije za proizvođače baterija i proizvođače ključnih sirovina poput litija.
Kao rezultat toga, BYD je do 2023. godine nadmašio Teslu po prodaji vozila, dok je CATL preuzeo 40% globalne proizvodnje baterija.
Europska unije suočava se sa strateškom dilemom
Ovo nadmetanje s Kinom postavlja EU pred stratešku dilemu: kako zaštititi radna mjesta i auto industriju u Europi dok se ispunjavaju ambiciozne klimatske ciljeve postavljene za 2035. godinu?
Glasanje 4. listopada o daljnjem povećanju carinskih tarifa na uvoz kineskih (električnih) vozila znak je za uzbunu za Europu. Međutim, to nije dovoljno. Carinske pristojbe koje se primjenjuju su preniske da bi zaustavile izvoz kineskih električnih vozila u Europu. Srednjoročno gledano, moglo bi čak potaknuti iste te proizvođače da dodatno smanje svoje već visoko konkurentne proizvodne troškove kako bi zadržali visoke marže na europskom tržištu.
Sadašnji izazov za EU je veliko ulaganje u svoj vrijednosni lanac električnih vozila i infrastrukturu za punjenje, dok u isto vrijeme privlači strana ulaganja - posebno iz Kine, ali i iz Japana i Južne Koreje - kako bi povećala svoj domaći proizvodni kapacitet električnih vozila. Primjerice, BYD je već započeo izgradnju svoje prve tvornice u Mađarskoj.
U trenutnom geo-ekonomskom kontekstu, upitno je ima li EU doista dovoljno pregovaračkih poluga kako bi se suočila s izazovima domaće industrije i snažnom kineskom konkurencijom.
