S nacionalnim izborima predviđenim u više od 70 zemalja ove godine, polovica svjetske populacije će ići na izbore. 2024. će biti ključna godina za globalnu trgovinu i (geo)političku stabilnost, s Coface indeksom društvenih i političkih rizika koji upozorava na visoki rizik, nestabilno okruženje širom svijeta. Niže analiziramo rizike koje ćemo ove godine posebno pratiti. Saznajte više o 3 rizika na koje treba obratiti pažnju ove godine.
2024. godina: groznica izbora, rast populizma i geopolitička nestabilnost
Nema sumnje da će 2024. biti burna godina za izbore, s prvim biračima koji su izašli na birališta u Tajvanu u siječnju, a posljednji u SAD-u u studenom. Ovaj povijesni val uključit će više od 70 zemalja (uključujući sedam najmnogoljudnijih na svijetu), polovicu globalne populacije i oko 55% globalnog BDP-a!
Od Indije do Meksika, preko Austrije, Tunisa, Indonezije i El Salvadora, izbori će pružiti priliku populističkim vjetrovima da zahvate svih pet kontinenata. To će dati dodatni zamah trendu koji se ukorijenio u posljednjih deset i više godina: porast društvenih nemira i (geo)političke nestabilnosti.
U svijetu koji preoblikuje globalni geopolitički poredak - naslijeđen iz završetka Drugog svjetskog rata! - neki će izbori pokazati se kao presudni. Izbori u SAD-u bit će ključni trenutak za svjetsku političku scenu te će svakako biti cilj pokušaja destabilizacije.
Isto vrijedi i za Tajvan, gdje je na izborima pobjedila Demokratske progresivne stranke (DPP), što znači da će se napetosti s Kinom i dalje biti usmjerene na status otoka. Isto tako, rezultat glasovanja u SAD-u bit će ključan za buduće odnose između Zapada i kontinentalne Kine. Izbori će biti posebno važni jer će se održati u olujnoj međunarodnoj klimi obilježenoj žestokom kinesko-američkom konkurencijom, ruskom invazijom na Ukrajinu i ratom između Izraela i Hamasa.
3 rizika na koja treba pripaziti u 2024. godini
Rizici povezani s ovim izborima razlikuju se po prirodi i stupnju. U nekim zemljama, iako će se izbori stvarno održati, biračima će biti pružen samo ograničen izbor. Istovremeno, nagomilavanje izbora pruža nam priliku pratiti tri trenda rizika.
1. Političke promjene i neizvjesnost
Trenutačno društveno-ekonomsko okruženje trebalo bi doprinijeti osjećaju neprijateljstva prema postojećoj vladi, donoseći neizvjesnosti i nestabilnost za poduzeća tijekom izbornih razdoblja. Ova će politička neizvjesnost biti još izraženija s obzirom na to da porast populizma predstavlja snažno upozorenje. Ovaj trend, koji je konstantan barem od davne 2010. godine, još je jednom istaknut izbornim uspjehom Geerta Wildersa i Javiera Mileija u Nizozemskoj i Argentini potkraj prošle godine. Kao rezultat toga, još je teže predvidjeti u kojem će smjeru krenuti vladina politika.
Društvena i politička ranjivost u Europi brzo raste, a nadolazeći izbori - posebno za Europski parlament - poslužit će kao plodno tlo za anti-europske ekstremističke pokrete. Osim toga, neki članovi EU-a održat će nacionalne izbore: Austrija, Hrvatska, Finska, Litva, Portugal, Rumunjska, Belgija i Slovačka.
2. Društveni nemiri
Drugi rizik je potencijalno eskaliranje društvenih nemira potaknutih rastom cijena, erozijom povjerenja u političare i općim nezadovoljstvom birača. Rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta pojačali su nezadovoljstvo - posebno nepovjerenje u institucije - koje je tinjalo ispod površine i prije zdravstvene krize uzrokovane Covid pandemijom. Vrlo je moguće da će predstojeći izbori stvoriti okruženje za masovne prosvjede u nekoliko dijelova svijeta.
Sedamnaest zemalja u Africi, na primjer, moglo bi organizirati izbore u 2024., na kontinentu s najvišom prosječnom ocjenom društvene i političke ranjivosti i najvećim povećanjem u jednoj godini. Ova dinamika je u skladu s političkom nestabilnošću koju su posljednjih godina doživjele brojne afričke zemlje, što je uključivalo državne udare i dugotrajne sukobe. Nedavno odgođanje predsjedničkih izbora u Senegalu savršena je primjer toga. Također će biti važno pažljivo pratiti izborni proces u određenim azijskim zemljama, uključujući Šri Lanku, kao što je slučaj s nedavnim događajima u Pakistanu.
3. Geopolitički rizik
S pat-pozicijom u ratu između Rusije i Ukrajine, pojačanim napetostima na Bliskom istoku i proširenjem BRICS-a* na pet novih članica**, jasno je da velike promjene uzimaju maha, potaknute duboko ukorijenjenim izazovima zapadnih modela i svjetskog poretka. U ovoj turbulentnoj geopolitičkoj pozadini, posljednji krug nekih od ovih izbora poprimit će poseban značaj.
Pobjeda DPP-a na nedavnim izborima na Tajvanu ne utječe samo na 24 milijuna ljudi koji žive na otoku i odnose između dviju strana tjesnaca Formosa: već također utječe na globalnu geopolitičku dinamiku u cijelosti. S druge strane, jedno od ključnih pitanja na izborima u Meksiku i Indiji - dvjema najmnogoljudnijim zemljama na planetu - bit će kakav će položaj zauzeti na svjetskoj pozornici.
Osim toga, dok se borbe nastavljaju u Europi, Ukrajina i Rusija trebaju izaći na izbore, iako se čini da su izbori u Rusiji ugroženi. Nema sumnje da će Putin biti ponovno izabran u Rusiji, odaziv birača mogao bi nam dati naznaku podrške stanovništva prema ratu. Ukratko, gust raspored izbora za 2024. nedvojbeno će oblikovati svjetski poredak u godinama koje dolaze.
Ključne točke za 2024. godinu
*BRICS: Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.
**Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija i Iran.