Dana 6. veljače, jugoistočne pokrajine Turske pogođene su potresima koji su usmrtili preko 40.000 ljudi u Turskoj i Siriji. Taj broj, daleko od konačnog, prema procjenama Ujedinjenih naroda, mogao bi se udvostručiti.
Milijuni ljudi trebaju humanitarnu pomoć, a medicinski radnici rade na sprječavanju širenja bolesti u centrima koji su privremeni dom za desetke tisuća izbjeglica.
Potrebno je od 50 do 85 milijardi dolara
Utjecaj katastrofe na tursko gospodarstvo još je vrlo neizvjestan, ali iznos potreban za obnovu već je procijenjen između 50 i 85 milijardi dolara (prema Turskoj konfederaciji za poslovnu privredu). Proglašeno je izvanredno stanje za 11 gradova, uključujući Kahramanmaraš, Hatay i Gaziantep, koji su ključni regionalni centri za logistiku, proizvodnju i izvoz. Ovi regioni čine oko 12% BDP-a zemlje, 20% ukupnog poljoprivrednog i šumskog proizvoda, 10% proizvodnje i gotovo 15% građevinske aktivnosti.
Dok je inflacija već vrlo visoka (58%), gubitak poljoprivredne proizvodnje i početak ramazana u ožujku trebali bi pojačati ovaj fenomen. Coface procjenjuje da će inflacija u prosjeku iznositi 50% 2023., dok je 2022. dosegla 72%.
Kratkoročno se očekuje naglo usporavanje rasta. Nakon potresa 1999., BDP se smanjio za 3,3% prije nego što se vratio za 6,8% u 2000. Coface je početkom godine procijenio da će BDP porasti za 3,5% u 2023., brojka koja ne uzima u obzir učinke potresa, koje tek treba precizirati. Doista, neke su tvornice potpuno ili djelomično uništene. Tursko tijelo za nadzor banaka (BDDK) također je proširilo fleksibilnost za dug za one koji su pogođeni potresima. To bi omogućilo pogođenim tvrtkama da nadoknade dio svojih gubitaka dobiti i pogoršanje novčanih tokova.
Što očekivati?
Prema našoj analizi, sektori koji su najviše pogođeni katastrofom su tekstil, odjeća, hrana, usluge, ICT, metali, kemikalije i maloprodaja. Srednjoročno, potreba za obnovom područja od oko 110.000 km2 (većeg od Danske, Nizozemske, Švicarske ili Belgije) i naseljenog sa 13 milijuna ljudi mogla bi podržati sektor građevinarstva. Predsjednik Erdogan izjavio je da će gradnja 30.000 stambenih zgrada u zoni potresa započeti u ožujku.
Na političkom planu, utjecaj potresa u kombinaciji s prošlogodišnjim gospodarskim turbulencijama (povijesno visoka inflacija, slabost turske lire itd.) mogao bi preusmjeriti fokus glasača na domaće uvjete. Izbori su bili planirani 14. svibnja, no raspravlja se o tome mogu li se uopće održati. Oporba poziva na njihovo održavanje, ali postoji velika neizvjesnost po tom pitanju.