Kina je nedavno ponovno otvorila svoja vrata nakon neviđenog zatvaranja svoje ekonomije.
Transformirana ovom izazovnom zdravstveno kriznom epizodom, zemlja prolazi kroz brojne promjene, bilo da su političke, društvene ili ekonomske. Iako je i dalje zemlja mogućnosti za poslovanje, neke se ravnoteže čine nesigurnima: trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama, pojačane napetosti s Tajvanom, približavanje Rusiji i složeni odnosi s drugim zapadnim silama. Je li drugo najveće svjetsko gospodarstvo još uvijek potrebno za poduzeća kao što je nekad bilo?
Dva Coface stručnjaka otkrivaju rizike i prilike ove zemlje za poslovanje, Dva Coface stručnjaka otkrivaju rizike i prilike ove zemlje za poduzeća, u vrijeme burnih aktualnih događaja. Bernard Aw je glavni ekonomist za regiju Azije i Pacifika, a Raphaël Rousselot, glavni direktor za osiguranje Azije i Pacifika.
Nemate vremena za čitanje? Poslušajte cijelu ovu epizodu Trade Talk na svojoj omiljenoj platformi ili na našoj web stranici.
Bernard, možete li opisati gospodarsku situaciju u Kini u ovom trenutku?
Gospodarstvo Kine nije se moglo u potpunosti oporaviti od šoka izazvanog pandemijom jer je potrošnja bila ograničena politikom nulte stope Covid-a, uz regulatorne mjere u sektorima kao što su stanovanje, tehnologija i obrazovanje. Ukidanje strogih ograničenja vezanih uz Covid-19 stoga se općenito smatra pozitivnim za kinesko gospodarstvo. U prvim mjesecima nakon završetka nulte stope Covid politike, gospodarska aktivnost, posebice usluge, pokazala je solidan oporavak. U prva dva mjeseca 2023. industrijska proizvodnja porasla je 2,4% na godišnjoj razini, maloprodaja je porasla 3,5%, a rast ulaganja u fiksne nekretnine bio je iznad očekivanja s 5,5%. Oporavak nakon Covid pandemije dogodio se ranije nego što se očekivalo.
Politički, kineski predsjednik Xi Jinping uspio je ojačati svoju moć, zamijenivši ključne ekonomske pozicije u vladi s ljudima za koje se zna da su mu lojalni, poput novog premijera Li Qianga.
Raphaël, nakon ponovnog otvaranja njihovih gospodarstava i granica, mnoge zemlje, razvijene ili one u razvoju, doživjele su ekonomski efekt sustizanja. Je li to bio slučaj i u Kini? Jesmo li vidjeli procvat poslovne aktivnosti?
U Kini možemo pratiti trendove poslovne aktivnosti gotovo u stvarnom vremenu zahvaljujući našim internim podacima. Na primjer, prateći učestalost zahtjeva za pokriće od rizika neplaćanja određenog razdoblja do drugog. Naši podaci pokazuju rastuću potražnju za maloprodajom hrane i pića u sektorima ugostiteljstva.
Očito, aviokompanije su također imale koristi od kraja ograničenja zbog Covid-19 jer je populacija potpuno mobilna. Međutim, što se tiče privatne potrošnje, brige o nezaposlenosti ili troškovima života mogu utjecati na potrošačko raspoloženje u bliskoj budućnosti.
Bernard, kakva je točno ekonomska prognoza zemlje u kratkom i srednjem roku?
U kratkom i srednjem roku, Kina se suočava s višestrukim izazovima, uključujući slabu potrošnju kućanstava, pad tržišta nekretnina i ograničene financije lokalnih vlada. Centralna vlada postavila je cilj rasta BDP-a od "oko 5%" za 2023. godinu, pri čemu je premijer Li izjavio da postizanje tog cilja "nije lagan zadatak i zahtijeva dvostruke napore". Sposobnost revitalizacije potrošnje i stabilizacije tržišta nekretnina bit će ključni za snažan ekonomski oporavak. Očekujemo da će kinesko gospodarstvo ove godine rasti između 4% i 5%.
Možete li nam reći nešto više o tržištu nekretnina? Kako su se stvari nedavno razvijale? Je li sektor pod kontrolom?
Studeni je obilježila objava 16 točaka plana spašavanja središnje banke i regulatornih tijela za bankarstvo i osiguranje, što predstavlja najznačajniju promjenu u politici stanogradnje od 2016. godine. Ova objava pruža najjasniju poruku da upravljanje pada rizika i obnova stabilnosti na tržištu nekretnina postaju prioritet politike i dio važnih napora za postizanje ekonomske stabilnosti. Najznačajnije mjere u ovom planu adresiraju probleme financiranja razvojnih projekata.
Iako je tržište nekretnina i dalje pod pritiskom, primjećuje se određena stabilnost. Indeks klimatskih uvjeta u nekretninama prestao je padati. Pad cijena nekretnina usporio se u veljači, a i drugi pokazatelji stanogradnje poput prodaje nekretnina i investicija također su dosegnuli dno. Jak oporavak u aktivnostima stanogradnje, poput onoga što smo vidjeli 2015. godine, vrlo je malo vjerojatan, pogotovo kada je strukturno smanjenje potražnje za stanovima ključan ograničavajući čimbenik.
Raphaël, uzimajući u obzir lokalni i globalni ekonomski kontekst, koje su glavne poslovne prilike koje vidite u Aziji? Kojim sektorima bi moglo koristiti ponovno otvaranje ekonomija?
Azija, cijela regija, ima koristi od povratka kineskih turista, posebno ekonomije Jugoistočne Azije poput Filipina ili Tajlanda gdje turizam doprinosi preko 15% BDP-a.
U tim zemljama, oporavak turizma će imati pozitivne učinke na tržišta rada. To će podržati domaću potrošnju u sektoru maloprodaje.
Za proizvodne industrije, u izvoznim gospodarstvima poput Južne Koreje ili Japana. Ovo je uravnoteženo jer sam oporavak Kine ne može nadoknaditi trenutno globalno trgovinsko okruženje.
Bez obzira na oporavak nakon Covida, koji drugi sektori obećavaju u Kini u godinama koje dolaze?
Stanovništvo stari, i do 2040. godine, oko 400 milijuna ili 30% kineskog stanovništva bit će starije od 60 godina. To znači da će biti prilika u zdravstvenom sektoru za medicinske i farmaceutske usluge ili za lijekove koji su javno osigurani. ICT sektor također će nuditi poslovne prilike u idućim godinama.
Politike kineske vlade usmjerene su na ubrzanje samodostatnosti u visokoj tehnologiji, s poreznim poticajima i financijskom podrškom. Kineske tvrtke danas su potaknute da ulažu u istraživanje i razvoj u područjima poput umjetne inteligencije ili naprednih čipova.
Zelena energija također dobiva snažnu podršku javnosti, od električnih vozila do obnovljive energije, uključujući solarnu energiju ili vjetar. Ali bez obzira na industriju, tržišne prilike za strane tvrtke mogu biti ograničene:
- sankcijama zapadnih ekonomija i regulacijama same Kine.
- brojni kineski dužnosnici bili su prilično ohrabrujući za strane tvrtke. Naglasili su da Kina treba proširiti pristup tržištu i olakšati trgovinu uklanjanjem državnih kontrola.
Bernard, na političkoj razini, koje lekcije se mogu izvući iz posljednjeg kongresa KPK-a i što možemo reći o promjeni anti-Covid politike?
20. kongres Komunističke partije Kine koji se održao u listopadu prošle godine označava konsolidaciju vlasti od strane Xi Jinpinga, koji je osigurao normativno prekidanje trećeg mandata kao glavnog tajnika Komunističke partije Kine, i kao predsjednik Centralne vojne komisije. Konvencije političke tranzicije stranke činilo se da su se također promijenile, s nekoliko članova u dobi od 68 godina ili starijih koji su promovirani u Politbiro ili produžili svoje članstvo u Politbiro. Novi premijer Li Qiang također nema iskustva kao potpredsjednik ili iskustva u upravljanju na nacionalnoj razini, za razliku od svojih prethodnika.
Odluka o izlasku iz politike nultog-Covid-a bila je neočekivana i nagla, i bez pripreme krajem prošle godine uglavnom zbog smanjenja političkih poticaja za održavanje politike, ekonomska su troška neprihvatljivo visoka, i povećanje dokaza o njezinoj neučinkovitosti protiv visoko prijenosne varijante Omikron. Prosvjedi su potaknuli vođe Kine da brzo smanje svoje gubitke i brzo izađu. Možda se ovdje može izvući lekcija da nagli obrat otkriva da vodstvo još uvijek ima pragmatičnu stranu, a njegovo odustajanje od strategije nulte stope Covida pokazuje njegovu taktičku fleksibilnost.
Kakva je situacija u društvu? Stroge mjere kontrole, lockdown i zahtjevi za masovnim testiranjima na kraju su potaknuli napetosti u javnosti, što je pridonijelo demonstracijama u nekoliko gradova krajem 2022. godine... Je li to još uvijek slučaj?
Nakon anti-covid demonstracija krajem prošle godine i završetka restrikcija, nije bilo izvještaja o bilo kakvim protestima. Društvena situacija je stabilnija, a Kinezi ponovno putuju izvan zemlje.
Raphaël je spomenuo stopu nezaposlenosti, koja je i dalje visoka. Kakva je prognoza?
Kina je postigla ciljeve na tržištu rada u 2022. godini, postigavši stopu nezaposlenosti od 5,5% i stvorivši 12 milijuna urbanih radnih mjesta unatoč izazovnom gospodarskom i zdravstvenom okruženju. Vlada nastavlja prioritetno stabilizirati zaposlenost i u 2023. godini. Međutim, stopa nezaposlenosti mladih i dalje je vrlo visoka. Podaci pokazuju porast nezaposlenosti mladih početkom 2023. godine, dosežući 18,1% u veljači. To je trostruko više od opće urbane stope nezaposlenosti od 5,6%, i primjetno više od prosječne stope OECD-a od 12,8%. Ove godine očekuje se rekordnih 11,6 milijuna diplomiranih koji će se pridružiti radnoj snazi. Internet, nekretnine i obrazovni sektori koji su tradicionalno bili poznati po zapošljavanju velikog broja novih diplomata su pod pritiskom nakon stroge regulatorne kontrole ovih industrija koja je rezultirala otpuštanjima i oštrim smanjenjem operacija. Ostaje izazovno za kinesku vladu stvoriti dovoljno radnih mjesta.
Zdravstvena kriza istaknula je vrlo jaku ovisnost većine zemalja o Kini. Sada postoji jasna želja nekih razvijenih zemalja da se oslobode te kineske ovisnosti. Je li to rizik za rast Kine?
Zbog integriranosti Kine u svjetsku trgovinu i njezina utjecaja kao svjetske tvornice tijekom proteklih dvadeset godina, Kina ima vrlo važnu ulogu u globalnim lancima opskrbe. Kao što ste istaknuli, pandemija COVID-19 istaknula je koliko je svjetsko tržište međusobno povezano. Stoga postoji želja, kao što ste rekli, da se uključi više otpornosti u opskrbne lance zemalja i tvrtki, diversificirajući se u druga tržišta bliže tržištu potrošača ili u "prijateljsku" zemlju, tzv. "near-shoring" i "friend-shoring". Očekuje se da će ovaj trend diversifikacije lanaca opskrbe nastaviti u sljedećim godinama. Stoga je to rizik za kineski rast, a kinesko vodstvo prepoznalo je taj rizik, zbog čega su osmislili strategiju dvostruke cirkulacije, gdje poboljšanje domaće cirkulacije ili domaće potražnje ključno za budući rast. Kina ne napušta trgovinu i ne okreće se prema unutra, ali priznaje da vanjska tržišta možda neće pružiti istu razinu rasta kao u prošlosti.
Raphaël, prije nekoliko godina Kina je bila glavni prioritet za mnoge tvrtke, tržište preveliko da bi se zanemarilo. Je li se to promijenilo? Jesu li te tvrtke sada odabrala druga tržišta?
Globalni igrači diversificiraju svoje opskrbne lance kako bi smanjili svoju ovisnost o Kini. Multinacionalne tvrtke poput Applea, Sonyja, Samsunga, Nikea ili Siemensa, kako bi naveli neke, premještaju svoje proizvodne linije izvan Kine u Vijetnam, Tajland ili Maleziju. Indija kao brzorastuća ekonomija, logična je alternativa, sa svojom mladom nekvalificiranom radnom snagom i nižim troškovima rada od Kine.
Međutim, premještanje proizvodnih pogona nije motivirano samo ekonomskim razmatranjima. To je i rezultat trajnih trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a te rastućih geopolitičkih rizika u regiji Tihog oceana.
Točnije, da li u tvrtki Coface primjećujete povećanje zahtjeva za zaštitom povezanih s rizicima i geopolitikom u Aziji, a posebno u Kini?
Izvozne tvrtke koje koriste Coface rješenja osigurane su protiv političkih događaja. Zato ne primjećujemo povećanje zahtjeva vezane uz politički rizik.
To je uvijek bio tema za upravljanje rizicima, ali ono što primjećujemo je da politička neizvjesnost sada predstavlja jedan od glavnih, ako ne i prvi, izvor zabrinutosti za tvrtke koje traže pokriće rizika, što nije bio slučaj prije nekoliko godina.
